Balet: Romeo i Julija, Sergej Sergejevič Prokofjev

Balet: Romeo i Julija, Sergej Sergejevič Prokofjev:
Koreograf i redatelj Staša Zurovac
Dirigentica Nada Matošević
Scenograf Žorž Draušnik
Kostimografkinja Katarina Radošević Galić
Oblikovatelj svjetla Deni Šesnić
Autor video materijala Marin Lukanović
Asistentica koreografa Olja Jovanović - Zurovac

Uloge
Julija Laura Popa / Cristina Lukanec / Sabina Voinea
Romeo Andrei Köteles / Leonid Antontsev
Tibaldo Staša Zurovac
Mercuzio Tomaš Danielis
Paris Roberto Pereira Barbosa Junior /
Ashatbek Yusupzhanov
Pater Lorenzo Alen Nezirević
Capuletti:
Dmitri Andrejčuk
Valeri Rasskazov
Ashatbek Yusupzhanov
Montecchi:
Leonid Antontsev
Vitali Klok
Djevojke
Svetlana Andrejčuk, Oxana Brandiboura, Antonija Družeta, Marina Grgurić, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Cristina Lukanec, Deana Marčić, Danijela Menkinovski, Elena Pichler, Anna Ponomareva, Anka Popa, Laura Popa, Svetlana Rasskazova, Paula Rus, Tanja Tišma, Sabina Voinea

Orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca

Koncertni majstor Romeo Drucker
Korepetitor Baleta Ela Veselin
Inspicijentica Vesna Marinac
Predstava s jednom stankom traje oko sat i 45 minuta.

Shakespeareova lirska tragedija o čistoći i snazi mladenačke ljubavi suprotstavljenoj društvenim i političkim strastima jedna je od vječnih, katarzičnih tema, kojoj se i autori i publika s poštovanjem vraćaju. Barem u kazalištu. U svakodnevici klasnih, rasnih i nacionalnih sukoba neprestano se i beznadno ponavljaju varijacije na istu priču. S tog još neokaljana stajališta svakako je ljepše umrijeti iz ljubavi nego živjeti u svemu onome što znači neljubav. No, žrtve iz ljubavi su nešto u što je lijepo vjerovati, ali meni se čini da je istina ove priče puno jednostavnija, odnosno da je u suštini sve od samog početka krivo, na krivom mjestu i u krivo vrijeme: „njihove“ obitelji se mrze, „njenog“ rođaka ubija „on“, onaj koga najviše voli, „on“ se baca u smrt vjerujući da je „ona“ mrtva... Čini mi se zanimljivim ovo djelo reinterpretirati upravo kroz demistifikaciju te ostvarene ili neostvarene ljubavi, na način da ga ogolim do kostura, režijski, scenografski i tematski, gledajući iz sadašnjeg kuta i vremena. (Staša Zurovac)